najave.gif (1853 bytes)GLEDIŠTA.gif (1649 bytes)KOMENTAR.gif (1676 bytes)sport.gif (5178 bytes)zagreb.gif (5169 bytes)kultura.gif (5161 bytes)pisma.gif (5184 bytes)dokumenti.gif (5158 bytes)putokaz.gif (5167 bytes)   gnajave.gif (1585 bytes)gtemedana.gif (1726 bytes)gunutarnjapolitika.gif (2217 bytes)gsusjedne zemlje.gif (2195 bytes)gvanjskapolitika.gif (2070 bytes)ggospodarstvo.gif (2113 bytes)
GOSPODARSTVOdatumn.gif (1058 bytes)

Zbog krize u Brazilu svjetska tržišta u stanju visoke pripravnosti

Zbog gospodarskih problema u zemlji devalvacija se brazilske valute očekivala / Sad se vode rasprave o tome da li je Međunarodni monetarni fond, koji je prošlog prosinca odobrio Brazilu 41 milijardu dolara zajma kako početne nevolje ne bi prerasle u krizu ruskoga stila, na pravi način pokušao spasiti tu latinoameričku zemlju

RIO DE JANEIRO/TOKIO, 15. siječnja - Milijardu i pol američkih dolara u utorak je i srijedu povučeno iz Brazila nakon iznenadne devalvacije brazilske valute, reala, od osam posto, i ostavke guvernera Središnje banke, Gustava Franca, izjavio je u četvrtak brazilski ministar financija Pedro Malan.
Ako se taj proces ne preokrene, Brazil bi jednostavno mogao ostati bez gotova novca za zaštitu svoje valute koja predstavlja temelj četverogodišnjeg razdoblja ekonomskog rasta i niske inflacije, pojava koje su u ovoj latinoameričkoj zemlji prava rijetkost, ocjenjuju analitičari.
Azijske su burze padom vrijednosti dionica nervozno reagirale na pogoršanje stanja u Brazilu, dok je Tokio ostao neuznemiren novonastalom situacijom. »Zbog gospodarskih problema u zemlji devalvacija se brazilske valute uvelike očekivala«, rekao je analitičar Nikko vrijednosnica, Kazue Mayuzami. Indeks Nikkeia, koji je počeo skromnim rastom od 0,2 posto, već je tijekom jutra u četvrtak zabilježio rast od 1,3 posto. No ostala su svjetska tržišta još u stanju visoke pripravnosti, izražavajući bojazan da bi Brazil mogao doživjeti financijski krah ruskoga stila. Uzdrmano stanje brazilskoga gospodarstva potaklo je rasprave da li je Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je prošlog prosinca odobrio 41 milijardu dolara zajma, kako početne nevolje ne bi prerasle u krizu, na pravi način pokušao spasiti Brazil. »Sigurno je da se možemo pitati jesu li postojali bolji 'recepti' od onih koje je preporučio MMF, ali nije uvijek moguće predvidjeti političke prilike na unutarnjem planu«, rekao je bivši visoki dužnosnik japanskoga ministarstva financija, Kosuke Nakahira. Japanski je ministar financija Kiichi Miyazava izrazio povjerenje u sposobnost MMF-a i G7 u prevladavanju brazilske krize, koja je uzdrmala svjetska tržišta, iako je dolar prošao iznenađujuće neoštećen. »I MMF i G7 znaju kako treba postupati u prevladavanju gospodarskih kriza«, rekao je Miyazava.
Masaru Yoshimoto, pak, iz ADB Instituta, smatra da je MMF napravio jednako ozbiljne, iako drugačije, pogreške kao u slučaju azijske krize. »U brazilskome slučaju bila je to tradicionalna kriza deficita tekućeg računa, proistekla djelomice iz proračunskog deficita, a djelomice iz globalizacije financija«, rekao je Yoshimoto. »Ako devalvacija stane na osam posto, to bi bilo dobro. Jer kada se poljulja povjerenje, mogla bi se čuti svakakva nagađanja, a to bi predstavljalo katastrofu za cijelu Latinsku Ameriku. Još ne znamo je li politika MMF prema Brazilu potpuno promašena«, zaključio je Yoshimoto. (Hina/AFP/Reuters)


Jadran-turist ulaže 95 milijuna kuna u obnovu hotelskih objekata

ZAGREB, 15. siječnja - Rovinjska turistička tvrtka Jadran- turist d.d. u ovoj godini namjerava uložiti otprilike 95 milijuna kuna u adaptaciju svojih hotelskih objekata. U potpunosti će se završiti preuređenje hotela Eden, a obnoviti hoteli Park, Adriatic, Istra te ostali turistički objekti na Crvenome otoku, rekao je predsjednik Uprave te tvrtke Ivan Šorić. Veći dio novca za obnovu tih objekata, 82,5 milijuna kuna, je iz kredita Zagrebačke banke, dok će se ostatak pokriti vlastitim sredstava.
»Marketinšku brigu o Jadranturistovim objektima prošle je godine preuzela španjolska hotelska kompanija Sol Melia. Četiri objekta iz tvrtkina sastava već su uključena u njezinu prodajnu mrežu, a realizirana je i prodaja kapaciteta većim svjetskim turoperatorima za ovu godinu«, istaknuo je Šorić.
Nakon adaptacije, po kategorizacijskim uvjetima Sol Melie, hoteli Eden i Istra steći će uvjete za dobivanje četiriju zvjezdica, a Park i Adriatic triju. Po Sol Melijinoj kategorizaciji, posebno se standardiziraju prostorni i sadržajni dijelovi hotela. Tako će se, primjerice, u hotelske restorane uvesti show-cooking, tj. priprema hrane pred gostom.
U devet lanjskih mjeseci u Jadran-turistu je boravilo 174.963 turista, pet posto više nego preklani. Oni su ostvarili 1,27 milijuna noćenja, tj. tri posto više. Po broju ostvarenih noćenja prednjačili su Nijemci s 28 posto od ukupnog broja noćenja, slijede Talijani s 19 posto, te Austrijanci sa 14 posto i domaći turisti s osam posto ostvarnih noćenja.
U ovoj se godini u toj tvrtki očekuje sedam posto više noćenja. Pritom se očekuje veći dolazak Britanaca i Nijemaca nego prethodnih godina, te povratak gostiju s tržišta Beneluxa.
U 1998. je Jadran-turist poslovao na pozitivnoj nuli, a takav rezultat Šorić drži pozitivnim s obzirom na probleme s porezom na dodanu vrijednost. Da se nije plaćao tako veliki porez, po njegovu mišljenju, financijski bi rezultati bili daleko bolji nego 1997.
Niti ove godine neće se riješiti problem PDV-a, tj. turistička djelatnost neće dobiti povlaštenu stopu, ali će se ponoviti subvencije zbog konkurentnosti hrvatskog turizma na inozemnim emitivnim tržištima. Ako ne bi bilo subvencija, smatra Šorić, došlo bi do povećanja cijena turističkih usluga u nas.(Hina)


U prosincu 302.731 nezaposleni

ZAGREB, 15. siječnja - U Hrvatskoj je potkraj prosinca prošle godine bio 302.731 nezaposleni, 1,8 posto više nego u mjesecu ranije i 5,4 posto više nego u prosincu 1997, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 104.992. Slijedi 71.266 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 64.563 nekvalificirane osobe i 41.893 polukvalificirane i osobe s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 11.128, a s višom 8889. Zbog prestanka rada poslodavaca u prosincu je posao izgubila 23.071 osoba, 2,2 posto manje nego u mjesecu ranije. S evidencije Zavoda zaposlene su 6034 osobe, pri čemu 3847 na određeno vrijeme. Novčanu je naknadu koristilo 46.026 osoba, šest posto više nego u studenome i 6,9 posto manje nego u prosincu preklani. (Hina)


VJESNIK d.d., •  HRVATSKI POLITIČKI DNEVNIK •  10 000 Zagreb, Slavonska avenija 4
CENTRALA: telefoni 343 33 33 i 61 66 666,

UREDNIŠTVO: 61 61 680 i 61 61 682, telefaks 61 61 650 i 61 61 602
Elektronska pošta: VJESNIK -  vjesnik@vjesnik.com , DESK, UNUTARNJA POLITIKA -  vjdesk@vjesnik.com ,
VANJSKA POLITIKA - vjvan@vjesnik.com , SUSUJEDNE ZEMLJE - vjsus@vjesnik.com , GOSPODARSTVO - vjgos@vjesnik.com ,
KULTURA - vjkul@vjesnik.com , SPORT - vjsport@vjesnik.com , ZAGREB - vjzagreb@vjesnik.com , PISMA - vjpisma@vjesnik.com ,
NEDJELJNI VJESNIK - vjned@vjesnik.com , MARKETING - vjmarketing@vjesnik.com , PRETPLATA - vjpretplata@vjesnik.com