Uskoro izlazi Hrvatska enciklopedija

Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« / Predstavljen izdavački program / Ove godine, osim prvog sveska Hrvatske enciklopedije, izići će među inim i Rječnik hrvatskog jezika te završni svezak »Krležijane«

ZAGREB, 15. siječnja - Hrvatsku leksikografiju u ovoj godini svakako će obilježiti objavljivanje prvog sveska dugo očekivane Hrvatske enciklopedije. Prema najavi akademika Dalibora Brozovića na konferencije za novinare održane u petak u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, prvi svezak Hrvatske encikolopedije trebao bi izići iz tiska 5. svibnja, na Dan Leksikografskog zavoda, kada se tradicionalno predaje Nagrada »Mate Ujević« za najbolje leksikografsko djelo izišlo u Hrvatskoj prethodne godine.
Kao glavni razlog kašnjenja Hrvatske encikolopedije, akademik Brozović je naveo promjenu koncepcije. Naime, Encikolopedija je bila prvo zamišljena kao nacionalna koja obrađuje svu problematiku jednog, u ovom slučaju, hrvatskog naroda. Kada su pripreme za izradu nacionalne encikopedije započele, odlučeno je da se prijeđe na tip opće encikopedije s pojačanom nacionalnom sastavnicom. U prvom svesku su obrađene encikolopedijske jedinice od A do Bi, a pripreme koje su bile potrebne za taj svezak uvelike su olakšale posao na sljedećim svescima. Ukupno je planirano 11 svezaka, a trebali bi se objavljivati u razmaku od 18 mjeseci.
Poslovi transliteracije i transkripcije u Hrvatskoj enciklopediji, po riječima akademika Brozovića, glavnog urednika tog kapitalnog leksikografskog izdanja, zgotovljeni su za sve sveske i bit će među najboljima u svjetskim enciklopedijama, što podrazumijeva točnu fonetsku transkripciju osobnih i zemljopisnih imena te pouzdanu transliteraciju nelatiničkih pisama.
U ovoj godini bit će objavljen i drugi, završni svezak »Krležijane« glavnog urednika mr. Velimira Viskovića. Kako je rekao akademik Brozović, tom personalnom enciklopedijom Leksikografski zavod odužuje se velikom piscu, utemeljitelju i dugogodišnjem voditelju Zavoda. S tim sveskom će izići i opsežna bibliografija o Krleži.
Leksikografski zavod u suradnji sa »Školskom knjigom« pripremio je jednosvešćani Rječnik hrvatskog jezika koji bi trebao izići pred kraj ove školske godine. Taj rječnik, glavnog urednika mr. Jure Šonje, neće biti velik po broju natuknica, jer su izostavljene riječi koje se ne koriste često. No iako nevelik opsegom, Rječnik će imati razrađenu obradu riječi - akcentološku, gramatičku i stilsku.
U ovoj godini će biti dovršen i Leksikon medicinskog i veterinarskog nazivlja, urednika akademika Ive Padovana, te njemačka verzija iznimno kvalitetna vodiča »Hrvatska - Turistički vodič«. Taj isti vodič na engleskom jeziku trebao bi se do turističke sezone, po riječima Vladimira Peze, ravnatelja Zavoda, pojaviti na CD-ROM-u.
Što se tiče projekata s kojima je hrvatska javnost već upoznata, nastavlja se rad na petom svesku Hrvatskog biografskog leksikona, urednika dr. Trpimira Macana, te na trećem svesku Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika, urednika Tomislava Ladana, a izići će i »Jadranski nautički vodič« na njemačkom jeziku. Leksikografsko zavod »Miroslav Krleža« nastavit će izdavanjem znanstvene publikacije »Radovi« te će ove godione objaviti i dva posebna sveska. Jedan će sadržavati Krležine naputke i intervencije u leksikografskom radu dok će drugi biti posvećen monografskom obrađivanju pojedinih religija.

Barbara Matejčić

Bunuelovi filmovi u Kinoteci

ZAGREB, 15. siječnja - Filmom »Dnevnik jedne sobarice« u utorak je u dvorani Kinoteke počeo ciklus francuskih filmova španjolskog redatelja Luisa Bunuela. Do 26. siječnja, utorkom i četvrtkom, prikazat će se pet filmova iz posljednjeg razdoblja njegova opusa. Bunuelovi francuski filmovi snimljeni su između 1964. i 1977., u suradnji sa scenaristom Jean-Claudeom Carriereom, i klasičnije su filmske forme od njegovih ranijih radova. »Dnevnik jedne sobarice«, snimljen 1964. prema romanu Octavea Mirbeaua, jedan je od njegovih poznatijih filmova, a govori o djevojci uvučenoj u spletke bogate i dekadentne francuske obitelji.
U četvrtak se prikazuje »Ljepotica dana« s Catherine Deneuve u glavnoj ulozi. To je priča o nezadovoljnoj kućanici koja svoje maštarije ostvaruje kada postane prostitutka.
Sljedeći tjedan na programu su dvije komedije, Oscarom nagrađena satira građanskog života »Diskretni šarm buržoazije« te »Fantom slobode« koji razotkriva lažnu društvenu slobodu. Zadnji film ciklusa »Taj mračni predmet žudnje« ujedno je posljednji Bunuelov film, najpoznatiji po tome što glavni lik tumače dvije, nimalo slične, glumice: jedna ima lice svetice, druga je putena.
Svi filmovi su na francuskom jeziku s engleskim podnaslovima. Projekcije će se održavati u 21 sat. Bunuelov filmski ciklus u zagrebačkoj Kinoteci organizira Francuski institut u Zagrebu. (Hina)

Repertoar Splitskog ljeta

SPLIT, 15. siječnja - Na nedavnom sastanku Festivalskoga vijeća Splitskog ljeta, na kojem su iza zatvorenih vrata o ovogodišnjem repertoaru razgovarali predsjednik Festivalskoga vijeća Zlatko Vitez, direktor Splitskoga ljeta Rade Perković, maestro Ivo Lipanović, poslovni ravnatelj HNK Split Damir Goleš i predstavnik Splitsko-dalmatinske županije Ilija Krišto, dogovorene su izvedbe dramskih, opernih i baletnih predstava, uz napomenu da u programu može doći do izmjena. Splitsko ljeto bit će otvoreno Tijardovićevim »Splitskim akvarelom« u režiji Krešimira Dolenčića i pod ravnanjem Ive Lipanovića.
Već najavljivani mediteranski projekt »Argonauti 2000« u režiji Tomaža Pandura najvjerojatnije će biti izveden na Žnjanu, mjestu na kojem se prigodom dolaska Svetoga Oca u Hrvatsku okupilo pola milijuna vjernika.
»Ubojstvo u katedrali« Thomasa Eliota režira Zoran Mužić i rezultat je zajedničkog dramskog projekta Splitske drame i družine »Histiron«. Carrarina poljana, već tradicionalno, otvara pozornicu pučkom teatru, kao bitnom dijelu ljetnog kazališnog festivala.
Radni naslov baletne premijer je »Moderato cantabile« za koju će koreografiju raditi Dinko Bogdanić, a scenarij Ivica Buljan. Petar Selem predstavit će opernu premijeru Mozartov »Idomeneo«, a dirigirat će Nikša Bareza.
Koncertni program i ovoga ljeta će biti bogat i zanimljiv, a obilježit će se i stota obljetnica Chopinove smrti. U planu su i tri izložbe Mije Adžića, Marije Brzića i Vasilija Jordana. (M. Jurković)