Tuđman diplomatima predstavio tri strateška cilja

Ciljevi Hrvatske su prisni partnerski odnosi sa SAD-om, uključenje u zapadnoeuropske integracije, te rješavanje gospodarskih i društvenih problema u zemlji

ZAGREB, 15. siječnja - Hrvatska kao konstruktivan čimbenik u ovom dijelu svijeta i dalje će se zauzimati za učvršćenje mira i međunarodnog poretka na najvišim moralnim načelima, istaknuo je u petak predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman na svečanom primanju koje je prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana priredio u Predsjedničkim dvorima za diplomatski zbor i predstavnike međunarodnih organizacija.
U ime veleposlanika akreditiranih u Republici Hrvatskoj, hrvatskom je predsjedniku blagdane čestitao apostolski nuncij i doajen diplomatskog zbora msgr. Giulio Einaudi. »Dopustite nam da Vam čestitamo na prijeđenom putu i postignutim ciljevima koje je s ustrajnošću i hrabrošću postigla Vaša drevna, a u isto vrijeme mlada nacija«, rekao je Einaudi te dodao da protekla godina nije bila »lišena poteškoća«, ali je bila označena i velikim pozitivnim rezultatima Hrvatske na unutarnjem i međunarodnom planu.
Ocjenjujući proteklu godinu »uspješnom«, hrvatski je predsjednik kazao da je Hrvatska uspjela postići i održati društvenopolitičku i gospodarsku stabilnost te prilično visoku stopu gospodarskog rasta. Približavanje zapadnoeuropskim integracijama te rješavanje ozbiljnih gospodarskih problema u zemlji bit će strateške zadaće Republike Hrvatske u ovoj godini, najavio je Predsjednik. »Uloga malih zemalja i naroda (u izgradnji boljeg i sigurnijeg svijeta), poput Hrvatske, nezamjenjiva je i vrlo važna ne samo za očuvanje nacionalnih samobitnosti, već i za promicanje regionalne i šire stabilnosti i mira«, rekao je Tuđman.
Hrvatska povijesna i suvremena stvarnost uopće se ili nedovoljno poznaje ili, štoviše, zlonamjerno iskrivljuje, ocijenio je hrvatski predsjednik. Najočitiji dokaz tome, prema njegovim riječima, neosnovano je ponavljanje zahtjeva da se »Hrvatska mora približiti Europi«, premda se »sveukupno hrvatsko društveno i nacionalno biće razvijalo u okviru zapadnoeuropske civilizacije«. Hrvatsku se često kritizira i zbog njezine politike prema BiH, te se tvrdi da je to miješanje u unutarnje poslove druge države, izjavio je Tuđman. »Pri tome se ispušta iz vida da je hrvatski narod, od Drave do Jadrana, uvijek bio jedinstven, sudbinski povezan teritorijalno i duhovno«, nastavio je Predsjednik, dodavši da je i u doba najnovije agresije na Hrvatsku i BiH »hrvatski narod zajedničkim naporima obranio svoje postojbine, s napomenom da su bosanskohercegovački Hrvati podnijeli razmjerno znatno veće žrtve«.
Hrvatska će u svojoj unutarnjoj i vanjskoj politici ostati i dalje vjerna svome povijesnom biću, te će se zalagati za učvršćenje mira i međunarodnog poretka na najvišim moralno etičkim načelima, rekao je Predsjednik napominjući da su ciljevi Hrvatske prisni partnerski odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključenje u zapadnoeuropske integracije, te rješavanje gospodarskih i društvenih problema u zemlji.
Hrvatska stječe sve više prijatelja i sve veći ugled u svijetu, a najočitiji dokaz za to jest i nedavni drugi pastoralni i državni posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, istaknuo je Tuđman.
»Hrvatska Vlada i javnost očekuju od vas, predstavnika stranih zemalja i međunarodnih ustanova, da u duhu Povelje UN-a i Bečkih konvencija utječete na što djelotvornije oživotvorenje bilateralnih i općih odnosa, od zajedničkih interesa za učvršćenje pravednog međunarodnog poretka i mira u ovom dijelu svijeta«, zaključio je predsjednik Tuđman upućujući predstavnicima diplomatskog zbora najbolje želje za ovu godinu.
Od većih događaja koje su obilježile 1998. apostolski nuncij Einaudi istaknuo je integraciju hrvatskog Podunavlja, potpisivanje Sporazuma o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH, državničke posjete hrvatskoga predsjednika Grčkoj i Rusiji te drugi posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj i beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca.
»Iskrena nam je želja da iskustva prošlosti svima nama budu životna pouka te da budućnost Hrvatske i zemalja koje predstavljamo bude obradovana mirom i pravim bratstvom«, zaključio je Einaudi te dodao da Hrvatsku s drugim državama veže poštovanje, prijateljstvo i suradnja. »To su čvrsti odnosi koji nam omogućuju da s povjerenjem gledamo u budućnost«, naglasio je Giulio Einaudi. (Hina)

Kutli oduzet KIM, Gradski podrum pred raspletom!

Bit će poništene sve radnje kojima je nanesena šteta KIM-u i HFP-u kao dioničaru / Dionice Tiska redovito se otplaćuju / Fond mjesečno raskida oko 10.000 ugovora o kupnji dionica s neplatišama

ZAGREB, 15. siječnja - Hrvatski fond za privatizaciju raskinuo je u petak ugovor o kupnji dionica karlovačkog KIM-a, nakon što Diona (u vlasništvu Globus grupe Miroslava Kutle), ni nakon poziva da uplati cjelokupni iznos duga, nije to učinila. Prema riječima zamjenice predsjednika HFP-a Marije Turudić na konferenciji za novinare u petak, neotplaćene dionice KIM-a vraćaju se u portfelj HFP-a, kao i one u vrijednosti od 1,4 milijuna maraka koje je Diona otplatila, a bile su založene kao osiguranje plaćanja. Tako HFP ponovo postaje većinski vlasnik KIM-a. Kako je rekla Marija Turudić, HFP će zajedno s Ministarstvom poljoprivrede »pokušati pronaći rješenje za složenu situaciju u tom poduzeću i predložiti Vladi mjere da bi se konsolidirao KIM i isplatilo 3700 kooperanata«. Na pitanje hoće li Fond kao novi većinski vlasnik poslati u KIM financijsku policiju, Turudić je odgovorila da će Fond svim pravnim sredstvima poništavati radnje kojima je nanesena šteta KIM-u i HFP-u kao dioničaru. »Prikuplja se dokumentacija oko kreditnih zaduženja KIM-a i upisa hipoteka pojedinih banaka, odnosno saznanja o sredstvima koja nisu ušla u KIM. Sve će se takve radnje pobijati«, rekla je Marija Turudić. Inače, do 12. siječnja ove godine Fond je s kupcima dionica koji ih ne plaćaju raskinuo ugovore vrijedne ukupno više od milijardu kuna i te su dionice vraćene u portfelj HFP-a.
Na mjesec se, kaže zamjenica predsjednika Fonda, raskida oko 10.000 ugovora, te ističe da Fond neće imati milosti prema bilo kome tko ne plaća. HFP se naplaćuje iz založenih dionica i iz bankarskih garancija, a ponajprije od Dalmatinske, Sisačke, Karlovačke, Glumina i Croatia banke. Na pitanje otplaćuju li se Fondu redovito i dionice Tiska, Marija Turudić je ustvrdila da vlasnici tih dionica redovito otplaćuju sve dospjele obroke.
Na konferenciji je bilo riječi o još dva pretvorbena slučaja povezana s Miroslavom Kutlom - Gradskom podrumu i Mirni Rovinj. Turudić je izjavila da se o Gradskom podrumu u medijima iznose činjenice koje ne odgovaraju istini. Pretvorba Gradskog podruma u dioničko društvo odobrena je 3. svibnja 1993. Vrijednost osnovne glavnice tada je procijenjena na 2,78 milijuna maraka, a sastavljena je od procijenjene vrijednosti društvene glavnice od 2,04 milijuna maraka i potraživanja Kutlinog UTP-a Globus prema Gradskom podrumu u visini oko 740.000 maraka, koja su pretvorena u dionički ulog. »S obzirom da se tvrdi da je procjena nerealna i preniska, treba reći da u tu procjenu nisu ušle nekretnine - objekt Gradskog podruma i Gradske kavane. Naime, poduzeće Gradski podrum nije bilo vlasnik tih nekretnina već zakupac, dok su zakupodavci Zagrebačka banka i Fond za komunalno gospodarstvo. U procjenu vrijednosti Gradskog podruma uključene su od nekretnina vrtna restauracija i ljetna kuhinja. Za ranije vlasnike zemljišta na toj lokaciji rezervirano je u HFP-u oko 700.000 maraka radi naknade«, objasnila je.
Stoga su, tvrdi Marija Turudić, neosnovani navodi da su raniji vlasnici oštećeni u nekim pravima. Raniji vlasnici te čestice će u postupku pred županijskim uredom ostvariti svoja prava na neki od vidova naknade.
Na pitanje kako se dogodilo da HFP kod pretvorbe uvaži potraživanja Globusa, odgovoreno je da je pretvaranje potraživanja u ulog bio jedan od modela pretvorbe. Rečeno je da Fond ima urednu dokumentaciju o pretvaranju tog potraživanja u dionice u korist UTP-a Globus, odnosno ugovor sklopljen između dužnika i vjerovnika, te verifikaciju bivše Službe društvenog knjigovodstva da su godišnja izvješća zakonita i realna.
Nakon što je Fond od financijske policije zaprimio bilješku u kojoj se dovodi u sumnju valjanost, osnova i visina potraživanja UTP-a Globus, odnosno vjerodostojnost faktura o isporuci robe, od financa je zatražen kompletan zapisnik. Kad ga dobije, HFP će poduzeti mjere i po potrebi uključiti i sudbenu vlast u to, rečeno je.
Za slučaj rovinjske Mirne (većinski vlasnik koje je također Diona), u kojem je doneseno nekoliko presuda Upravnoga suda, rečeno je da tim presudama nije poništena i pretvorba tog poduzeća. Fond je na temelju nalaza financijske policije utvrdio nepravilnost u pretvorbi, koja se sastojala u tome da je iz tvrtke navodno izvlačen novac kojim su se otplaćivale dionice malih dioničara, njih oko 500. No, Upravni sud prihvatio je tužbu malih dioničara protiv Fonda te utvrdio da su mali dioničari platili dionice vlastitim sredstvima. Ujedno, Sud je poništio rješenje Fonda kojim je Fond poništio kupnju dionica skupine Mirninih djelatnika.

Nives Matijević

Granica kod Martina Broda i dalje neusuglašena

ZAGREB, 15. siječnja - U Uredu hrvatske Vlade za granice u petak je održana treća sjednica Mješovite stručne skupine za identifikaciju granične crte između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na sastanku se raspravljalo o graničnoj crti u području Martina Broda. Uspoređeni su važeći katastarski planovi i statistički krugovi iz 1991. godine, izvijestio je u petak Vladin ured za odnose s javnošću.
Utvrđeno je da se granična crta u području Martina Broda, prema prvotnoj katastarskoj izmjeri, proteže rijekom Unom. U Hrvatskoj je ta izmjera i danas na snazi. U BiH je 1952. izrađen novi popisni katastar za katastarsku općinu Veliki Cvjetnić (općina Drvar) prema kojem je granica katastarske općine pomaknuta zapadnije od Une, u prostor katastarske općine Doljani (općina Donji Lapac). Izaslanstvo Republike Hrvatske smatra da ta promjena nije obavljena u skladu s tadašnjim Ustavom i drugim važećim propisima FNRJ te je zatražilo da izaslanstvo BiH podastre dokaze o pravnoj valjanosti tog čina.
Usporedivši susjedne statističke krugove u općinama Donji Lapac i Titov Drvar iz 1991. godine, Mješovita stručna skupina ustanovila je manju razliku u protezanju rubne crte statističkih krugova zapadno od rijeke Une. Zaključeno je da između stajališta dvaju izaslanstava i priložene dokumentacije postoji spor o točnoj poziciji protezanja granične crte u području Martina Broda.
Budući da izaslanstva na sjednici u Zagrebu nisu uskladila razlike, predložila su nadređenom tijelu - Međudržavnom diplomatskom povjerenstvu za granicu između Republike Hrvatske i BH - da usuglasi postojeće razlike, ili na temelju važećih katastara ili na temelju statističkih izvora iz 1991., priopćeno je.

Ropuš: Supek i Šlaus inkivzicijski se odnose prema dr. Tuđmanu

Sukobi u »šestorici« puno dublji no između oporbe i vladajuće stranke, izjavio glasnogovornik HDZ-a / Za očekivati je da će Hrvatska postaviti Haaškome sudu neke dodatne uvjete, među kojima je i ubrzavanje procesa Hrvatima

ZAGREB, 15. siječnja - »HDZ ocjenjuje dosadašnju suradnju s Haaškim tribunalom krajnje kooperativnom, ali smo nezadovoljni distribucijom pojedinačne ratne krivice od strane suda prema tri ratom zahvaćena entiteta na prostoru bivše države, pa smo zato predložili saborsku raspravu koja će se održati krajem siječnja«, rekao je Ivica Ropuš, glasnogovornik HDZ-a, na redovitoj stranačkoj konferenciji za novinare u petak. Ropuš je dodao da vjeruje da će se u saborskoj raspravi o tako važnom političkom pitanju postići konsenzus svih stranaka te da su male mogućnosti da se prekine suradnja s Haaškim sudom. No, za očekivati je da će Hrvatska postavljati sudu neke dodatne uvjete, među kojima je ubrzavanje procesa hrvatskim optuženicima.
Na konferenciji je bilo riječi i o aktualnim političkim zbivanjima, te HDZ-ovu mišljenju o izjavama akademika Supeka i Šlausa te velečasnog Vuce i Vilima Hermana.
Oko mogućih saborskih zaključaka, Ropuš je mišljenja da će oni ovisiti i o potezima Haaškog tribunala. Dodao je da je HDZ iznenađen izjavom glavne tužiteljice Louise Arbour o tome da suradnja hrvatskih vlasti s uredom tužitelja nikad nije bila zadovoljavajuća.»S nevjericom smo dočekali informacije da neki međunarodni čimbenici predlažu odustajanje od optužbi za silovanja počinjena na prostoru bivše države, a upravo po njihovim spoznajama 90 posto silovanja tokom rata počinjeno je sa srpske strane«, rekao je Ropuš.
HDZ-ov glasnogovornik, govoreći o najnovijim istupima akademika Ivana Supeka i Ive Šlausa, naglasio je da se oni dugi niz godina na krajnje zlonamjeran i gotovo inkvizicijski način odnose prema Predsjedniku države. »Osim toga, na krajnje negativistički način ocjenjuju stranačku i državnu politiku, bez obzira je li riječ o obrani zemlje, stvaranju države ili nekoj pojedinačnoj akciji. Njihova namjerna želja da se šteti interesima hrvatske države ide dotle da se, primjerice glasovanje za HDZ u Dubrovačko neretvanskoj županjiji, ocjenjuje kao posljednje glasovenje za Hitlera i Staljina. Stalno potenciraju krivicu Hrvatske«, rekao je Ropuš. »Po našem sudu, Hrvatska bi za njih bila nevina samo da nije postala država«, dodao je Ropuš. »Takvi istupi nisu ništa drugo nego pokušaji stjecanja kvazipopularnosti u poodmaklim godinama i poticanje socijalnog linča prema Predsjedniku države i HDZ-u«.
Na novinarsko pitanje o suradnji »šestorice« i njihovim sukobima te o mogućem dogovoru na sastanku u ponedjeljak, Ropuš je istaknuo da HDZ smatra da su sukobi u »šestorici« puno dublji no između oporbe i HDZ-a. Ropuš očekuje da se u ponedjeljak postigne kompromis oporbe i HDZ-a i da se predstavnici oporbe pojave na sjednici Parlamentarne skupštine VE-a.
Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se na izjave Vilima Hermana po kojima je predsjednik Tuđman najavio jedinstvo naroda i vojske te da je to put u diktaturu. Ropuš je istaknuo da je ta Hermanova izjava na razini političkih manguparija koje je izgovorio na sličan način Ivan Jakovčić. »Ne znam prizivaju li oni vojnu diktatiru i gdje bi ona mogla naći plodno tlo«, rekao je i dodao da je Herman, u trenutku kad je u Hrvatskoj postojala vojna diktatura JNA, pa i u Osijeku u kojem je živio, predavao na fakultetu u Banjoj Luci. Prema tome, te izjave spadaju u one koje daju politički egzibicionisti. Herman napada i Kramarića za navodnu suradnju s HDZ-om, a pritom zaboravlja da je baš Kramarić politički stvorio Hermana, rekao je Ropuš.

Goranka Jureško

Račan je »oprezni optimist« uoči sastanka »šestorice« i Šeksa

ZAGREB, 15. siječnja - Uoči nastavka pregovora predstavnika klubova zastupnika oporbene »šestorice« sa šefom parlamentarne većine Vladimirom Šeksom, koji će se održati u ponedjeljak, u petak su se u Saboru na posljednjim konzultacijama sastali čelnici šestorice sa svojim pregovaračkim timom (predsjednici klubova). I ovaj put sastanci su održani iza zatvorenih vrata i bez izjava za novinare jer, kao što je kratko izjavio predsjednik SDP-a Ivica Račan, riječ je o radnom sastanku, o posljednjim dogovorima pred sastanak sa Šeksom, pa će se pozicije »šestorice« saznati u ponedjeljak. Na pitanje kakav razvoj događaja predviđa, Račan je rekao da je »oprezni optimist«.
Podsjetimo: sastanak Šeksa s predsjednicima klubova zastupnika nastavak je pregovora šestorice s HDZ-om koji su započeli nakon oporbenih ostavki i početka parlamentarne krize. Razgovori su se prvo vodili na razini šefova stranaka »šestorice« i Šeksa, a prekinuti su nakon što su »šestorica« otkazali razgovore s dr.Tuđmanom. Nakon toga razgovori o riješavanju krize u Saboru prebacuju se na razinu predsjednika klubova.
Kao i dosad, i na sastanku u ponedjeljak pokušat će se naći »modus« za povratak oporbenih zastupnika na svoje dužnosti. Uvjeti za prekid bojkota poznati su: otvaranje javne saborske rasprave o tajnim službama, odnosno (službeno) »Rasprava o zaštiti ustavnog poretka i ljudskih prava« te formiranje stručnog tijela za izradu izbornog zakona. Sporan detalj oko kojeg se Šeks i šefovi klubova trebaju dogovoriti jest hoće li u plenarnoj raspravi o tajnim službama biti podneseno i posebno izvješće UNS-a o tome, kako traže »šestorica«, ili ne. Što se tiče izbornog zakona, još je sporan detalj oko sastava stručne skupine koja će raditi na njemu. Pitanje je, naime, hoće li u skupini sudjelovati i ostale oporbene stranke kako traži HDZ, ili pak samo stranke »šestorice«. (M.P.)

Gotovac: Nema dvojbe da HDZ u svim strankama ima svoje ljude

Ako se o krizi u Saboru raspravlja, kako to čini Šeks, očito je da HDZ želi tu krizu produljiti i koristiti u političke svrhe/ Rasprava o »spavačima« vodit će se sve dotle dok jedna stranka ima mogućnost da nadzire, špijunira i pokušava razoriti druge stranke

• Gospodine Gotovac, u priopćenju s posljednjeg sastanka »šestorice« govori se o nekim novim momentima u pregovorima s HDZ-om. O čemu je riječ?
- Riječ je o tome da su neke izjave gospodina Šeksa, napose o tome kako je cijela kriza u Saboru izazvana nastojanjem oporbe da oteža hrvatske odnose s Europom, te da oteža funkcioniranje parlamenta i države, unijela element koji kazuje da HDZ ovoj krizi pristupa na način koji bi je mogao dodatno iskomplicirati. Te su optužbe, naime, ne samo izmišljene, nego i po svom karakteru vrlo bliske totalitarističkom načinu obračunavanja s političkim protivnicima i ako se takvim metodama raspravlja o krizi, očito je da HDZ tu krizu ne želi riješiti nego produžiti i koristiti u političke svrhe.
• Kakav će biti odgovor »šestorice«, je li moguć prekid bojkota kad HDZ već želi produljiti krizu? Već se, naime, čuju ocjene kako je bojkot kontraproduktivan i da ustvari odgovara HDZ-u.
- Ne mislim da bojkot odgovara HDZ-u i mislim da je taktika HDZ-a ekscesna i pokazuje da onaj tko izaziva ekscese osjeća da nije u dobrom položaju.
• Kako će se »šestorica« postaviti oko novog momenta u razgovorima s HDZ-om - dokumenta »Lisica«?
- Učinit ćemo sve da istraga bude objektivna, da se utvrde činjenice i dokaže tko je i na koji način kršio zakone.
• Hoćete li podržati HSLS u zahtjevu da se raspravi samo »Lisica« ili ćete pristati da se raspravlja i o »Jazavcu«?
- Mi smatramo da se treba pridržavati onoga što je prihvaćeno. HSLS je zahtjevao da se ispita slučaj »Lisica«, dakle treba ispitati »Lisicu«. Ako se postavi slučaj »Jazavca«, onda treba ispitati slučaj »Jazavac«. Ali, kako nitko dosad nije zahtijevao da se to učini, onda se ne može u okviru jedne teme raspravljati dvije teme. Ili treba proširiti temu, ili raspraviti samo jedan dokument. Ali, u svakom slučaju to se ne može raditi mehanički, nadglasavanjem, nego dogovorom.
• Kako komentirate istup Zlatka Kramarića koji je, za razliku SDP-ovog i HSS-ovg zastupnika, ne podržavši Radoša, dopustio mogućnost da se raspravlja o oba dokumenta, čime je po mišljenjima mnogih - stao na Šeksovu stranu?
- Ne, mislim da on nije stao na Šeksovu stranu jer smo mi definirali naš politički odnos u smislu da želimo da se te dvije stvari odijele, a ako se objedinjavaju, to mora biti uz pristanak inicijatora istrage.
• Kakvi su odnosi unutar »šestorice»? Naime, »šestorica« se još uvijek nisu očitovala o nekim pitanjima koja se u javnosti interpretiraju kao vrlo problematična?
- Sasvim je sigurno da ni jedna zajednica, pa tako ni »šestorica« nisu bez problema. Mi smo zbog toga i dosad raspravljali o različitim pitanjima na koja smo različito gledali, te nastojali postići konsenzus. U ovom trenutku jedna od tema koja će se raspravljati je sigurno pitanje odnosa na nižoj razini. To je vrlo zanimljiva tema i vrlo se često javlja u tisku kao jedno od pitanja koje nije riješeno na zadovoljavajući način.
• U prvom redu se misli na HSLS-ove lokalne koalicije s HDZ-om?
- Ne, bez obzira tko je i kako koalirao. Naprosto želimo raspraviti kako ćemo funkcionirati na nižim razinama.
• Postoji li mogućnost da izađete sa zaključkom koji bi recimo, zabranjivao koalicije s HDZ-om?
- Ne bih unaprijed ništa govorio.
• Kako komentirate HSLS-ovu Istarsku alternativu protiv, kako kažu, IDS-ovog monopola u Istri?
- Moram reći da ne podržavam tu inicijativu jer smatram da je posve neprirodno da šest oporbenih stranaka bude zajedno a da jednu od svojih članica proglase monopolističkom i da protiv nje poduzimaju nekakvu zajedničku akciju. Napose kada je u pitanju regionalna stranka, kakav je IDS, koja naravno u regiji ima jedan specifičan položaj. To ne znači da ja mislim da nema nikakvih problema u Istri i da se ti problemi ne trebaju raspraviti i za njih naći rješenje. Ali to nikako ne znači da treba stvoriti nekakvu huntu protiv IDS-a. O tome nema govora.
• Postoje li u šestorici »spavači«? Što uopće mislite o Budišinom aktualiziranju »spavača«?
- Afera spavača je počela '90 i traje sve do danas. Sasvim je sigurno da je HDZ neprekidno u svim strankama imao svoje ljude i pokušavao saznati ne samo što se u tim strankama radi nego isto tako i učiniti sve da te stranke neprekidno uznemiruje, pa ako je moguće i da ih razara. O tome dvojbe nema, to se zna bez obzira na to tko je bio pokretač takvih akcija u HDZ-u i da li su se pritom koristili drugi organi poput tajne policije. Dakle, rasprava o »spavačima« mogla se voditi i prije godinu-dvije dana i vjerojatno će se moći voditi sve dotle dok jedna stranka ima mogućnost da nadzire, da špijunira i pokušava razoriti druge stranke. A takvu mogućnost je HDZ neprekidno imao.
• Kako će LS izaći na sljedeće izbore s obzirom da su SDP, HSS i HSLS najavili posebne liste?
- O tome još nismo donijeli odluku i u ovom trenutku ne mogu ništa reći. No, posve je sigurno da smo otvoreni za rješenja koja će biti korisna opoziciji.
• Je li moguć zajednički nastup Porečke skupine i, funkcionira li ona više?
- Kako ne, Porečka skupina funkcionira i uskoro ćemo imati jedan sastanak i posve je sigurno da ćemo, kada budemo donosili odluku o izbornom nasupu, voditi računa da pripadamo Porečkoj skupini.

Marija Pulić

Kovač: Tomčić je oko sebe okupio hrpu mediokriteta

Bivši potpredsjednik HSS-a Joško Kovač optužio je predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića za lažiranje stranačkih izbora i izbacivanje starih HSS-ovaca iz vrha stranke. Tom prilikom Kovač je istupio vrlo oštro, nazivajući Tomčića i njegove poslušnike »hrpom jada«. »Za sadašnji HSS bez straha se može reći da je hrpa jada. Tomčić je oko sebe okupio skupinu mediokriteta koja ga podupire. Predlažem da se svi zajedno slikaju, na čelu s Tomčićem i nazovu fotografiju - Bez komentara«, rekao nam je Kovač.
• Mislite li da je cjelokupno uže Predsjedništvo »hrpa jada«?
- Gotovo cijelo. Mogu se pronaći neke iznimke koje će samo potvrditi pravilo.
• Miljević je kao časne ljude izdvojio Stjepana Radića, Luku Trconića i Ljubicu Lalić.
- Ako baš želite, reći ću da je Ljubica Lalić čestita HSS-ovka. Ali, Tomčić ju je nasanjkao i iskoristio. On koristi naivne ljude da se s njima okiti. Ako ga slušaš, bit ćeš glavni u stranci, pa makar bio i tovar.
• Tomčić je najavio predstavljanje dokumenta »Kako ćemo upravljati Hrvatskom«. Znate li što sadrži taj dokument?
- Taj dokument zapravo i ne postoji. Ako bi Tomčić upravljao Hrvatskom tako kako upravlja HSS-om, onda bi to bila najveća nacionalna katastrofa. HSS je postao prva privatizirana stranka koja funkcionira tako da ostali čitaju u novinama što je Tomčić rekao, onda svi na užem Predsjedništvu dignu ruku i usvoje odluke.
• Navodno je nepravilnosti bilo i na stranačkim izborima?
- Riječ je o pravoj muteži. Nisu samo Varaždincima dijeljene ceduljice. U karlovački autobus mogao je ući tko želi. Tamo su dijelili potvrde o izgubljenim i zaboravljenim vjerodajnicama s kojima se moglo glasovati na glavnoj skupštini. Ilegalno su formirani odbori u Splitu, Omišu i Kaštelima. Tomčićev brat, bivši sekretar komiteta, u Istri je izbacio časne ljude iz HSS-a. U Zagrebu je bila vezana trgovina s HDZ-om. Tomčić je Statut pretvorio u kvisko koji koristi kad mu zatreba. Uskoro će se izići sa svim dokumentima. Ne možemo se boriti za demokraciju u državi, a ne provoditi je u stranci. Tomčić mora što prije napustiti HSS i tako ga spasiti.
• Hoćete li u suprotnom Vi napustiti HSS?
- HSS je u meni i nitko ga ne može iz mene izbaciti. Meni je svejedno s koje ću pozornice govoriti. Moja retorika je bila ista 1971. godine i danas. Ne mogu me bivši komunisti i javni tužitelji spriječiti da se i dalje borim za maloga čovjeka i za Hrvatsku.

Goran Borković

Pukanić pokazao »famozni« dokument o praćenju novinara

Održano prvo ročište u povodu tužbe pet novinara »Nacionala« protiv MUP-a i ministra Penića

ZAGREB, 15. siječnja - Prvo ročište u povodu tužbe zbog nezakonite radnje praćenja i prisluškivanja koju je podiglo pet novinara tjednika Nacional protiv Ministarstva unutarnjih poslova RH održano je u petak na Županijskom sudu u Zagrebu. Zastupnik tužitelja, odvjetnik Ivan Polan, navodi da je odgovor na tužbu, koji je sudu dostavio zastupnik tuženoga, nedostatan, odnosno da odgovor nije rekao da nisu prisluškivani i da nije bilo nezakonitih radnji, već da ne postoje dokazi o tim radnjama.
Odvjetnik Polan je kao primjer kontinuiranog praćenja i prisluškivanja naveo nekoliko navoda iz dokumenta: »Od svibnja 1997. do travnja 1998. M. L. je prema našim evidencijama kontaktirao s Jasnom Babić 22 puta, pri čemu smo i fotodokumentirali njihov susret 18. ožujka 1998.«.
Ivo Pukanić kao primjer da se praćenje nastavilo i nakon 5. svibnja, naveo je slučaj kad su ga 5. rujna pratili u Krapinskim Toplicama. Polan navodi da su svjedoci koji su predloženi i koji mogu potvrditi da su te radnje postojale i da dalje traju - Hrvoje Šarinić, Đurđica Klancir i članovi SONS-a. Zastupnik tuženog Milorad Cuculić podnio je sudu prijedlog u kojem obrazlaže da bi tužbu i dopunu tužbe trebalo odbaciti, jer sve ukazuje da se radi o kaznenom djelu te bi zato tužitelju bila osigurana kazneno-pravna zaštita, zbog čega ne postoje uvjeti da se u ovom predmetu vodi postupak. Na taj prijedlog je odvjetnik Polan ustvrdio da je to netočna interpretacija zakona. »U kaznenom postupku se ne može ostvariti pravna zaštita, jer se pod njom podrazumijeva ispravljanje ili vraćanje nekom oduzetog prava. To što će netko biti kažnjen, a praćenje dalje traje, time nisam ostvario pravnu zaštitu. Smatramo da se ona može ostvariti samo zabranom takve nezakonite radnje« zaključio je Polan.
Sutkinja Špoljarić odredila je rok od osam dana da se tužitelj očituje o prijedlogu tuženog te je, usprkos inzistiranju Ive Pukanića da ga se odmah ispita, odlučila da će se sljedeća rasprava zakazati pismenim putem. Nakon rasprave je Pukanić izjavio da »Nacionalovi novinari traže da normalno rade i žive u Hrvatskoj, a to im MUP, odnosno jedna skupina na čelu s ministrom Penićem i šefom SZUP-a Ivanom Brzovićem onemogućava već dvije godine, a i u 1999., za što imamo dokaze. Tvrdim da ta ista skupina ne radi to za dobrobit države, već za dobrobit uskog kruga ljudi iz HDZ-ove vrhuške«, rekao je.
Pukanić je izvadio »famozni« dokument od 5. svibnja 1998., koji je napravljen za potrebe UNS-a i HIS-a, odnosno SONS-a, navodeći da su ga Đurđica Klancir i on vidjeli kod Šarinića, a »to je taj dokument za koji Penić i MUP tvrde da ne postoji te da se, kako je rekao, mene ne prati i ne prisluškuje. I dalje tvrdim, a sada ću vam i pokazati da Penić obmanjuje hrvatsku javnost, pa čak i pučkog pravobranitelja Antu Klarića. Penić tvrdi da taj dokument ne postoji, a potpisao ga je pomoćnik ministra, ravnatelj SZUP-a Brzović«, rekao je Pukanić. »Vjerujem u ovaj sud i siguran sam da će on potvrditi da je radnja prisluškivanja trajala i da još uvijek traje. Cjelokupnu priču s nekim drugim dokumentima objavit ćemo u sljedećem Nacionalu, pa neka hrvatska javnost vidi tko govori istinu. Mislim da je to sasvim dovoljno da Penić i Brzović podnesu ostavke i da ih se kazneno procesuira«, rekao je Pukanić.

Vedrana Bobinac